Što su Europskim fondovi?
Ukratko o EU
Europska unija jedinstvena je gospodarska i politička unija 28 europskih zemalja koje zajedno pokrivaju velik dio kontinenta.
Europska unija začeta je nakon Drugog svjetskog rata. Sve je počelo poticanjem gospodarske suradnje. Vjerovalo se da će zemlje koje međusobno trguju postati gospodarski ovisne jedna o drugoj i zbog toga vjerojatno izbjegavati sukobe.
Tako je 1958. nastala Europska ekonomska zajednica (EEZ), u okviru koje je u početku pojačana gospodarska suradnja šest zemalja: Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga i Nizozemske.
Otad su joj se pridružile još 22 članice i stvoreno je golemo jedinstveno tržište (poznato i kao „unutarnje tržište”) koje se neprestano razvija kako bi doseglo svoj puni potencijal.
Ono što je započelo kao isključivo gospodarska unija razvilo se u organizaciju koja obuhvaća brojna područja politika, od klimatskih pitanja, zaštite okoliša i zdravstva do vanjskih poslova i sigurnosti te pravosuđa i migracija. To se odrazilo u promjeni imena iz Europske ekonomske zajednice (EEZ) u Europsku uniju (EU) 1993. godine.
EU financira širok raspon projekata i programa u područjima kao što su:
- regionalni i urbani razvoj
- zapošljavanje i socijalna uključenost
- poljoprivreda i ruralni razvoj
- pomorska i ribarstvena politika
- istraživanje i inovacije
- humanitarna pomoć.
Kako funkcionira financiranje sredstvima EU-a
Pronađite mogućnost financiranja
Za financiranje projekta treba odabrati odgovarajući poziv na podnošenje prijedloga ili projekata i pozorno pratiti posebne smjernice o tome kako se prijaviti. Projekt će se za financiranje natjecati s projektima drugih kandidata. Financiranje se sastoji od izravnoga financijskog doprinosa Europske komisije za potporu projektima ili organizacijama koje pridonose provedbi programa ili politike EU-a. Sve natječaje možete pratite na stranici www.strukturnifondovi.hr
Pronađite partnera
Većina projekata koje financiraju Europski fondovi zajednički su projekti s organizacijama iz različitih država EU-a ili pridruženih zemalja. Partnere možete pronaći putem brojnih usluga traženja partnera.
Postupak prijave
Pripremite svoj prijedlog sljedeći smjernice, kriterije i zahtjeve navedene u pozivu na koji se prijavljujete.
Prihvatljivost i dopustivost
Prijedlog mora biti u skladu s mjerilima prihvatljivosti i dopustivosti utvrđenima u smjernicama poziva za podnošenje prijedloga.
Vrednovanje
Svaki prijedlog projekta vrednuje se i analizira prije odobrenja zahtjeva za financiranje.
Potpisivanje sporazuma i dobivanje nepovratnih sredstava
Ako se projektni prijedlog prihvati za financiranje, sljedeća je faza potpisivanje sporazuma o dodjeli nepovratnih sredstava.
Upravljanje projekto
Nakon što vam se dodijele nepovratna sredstva, treba poduzeti razne korake. Poslije potpisivanja sporazuma o nepovratnim
sredstvima projektom se mora pozorno upravljati do njegova završetka. Međutim, Europska komisija može vas voditi kroz taj postupak predlošcima i rokovima koje treba imati na umu tijekom trajanja projekta.
DETALJNIJE:
Europska unija jedinstvena je gospodarska i politička unija 28 europskih zemalja koje zajedno pokrivaju velik dio kontinenta.
Europska unija začeta je nakon Drugog svjetskog rata. Sve je počelo poticanjem gospodarske suradnje. Vjerovalo se da će zemlje koje međusobno trguju postati gospodarski ovisne jedna o drugoj i zbog toga vjerojatno izbjegavati sukobe.
Tako je 1958. nastala Europska ekonomska zajednica (EEZ), u okviru koje je u početku pojačana gospodarska suradnja šest zemalja: Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga i Nizozemske.
Otad su joj se pridružile još 22 članice i stvoreno je golemo jedinstveno tržište (poznato i kao „unutarnje tržište”) koje se neprestano razvija kako bi doseglo svoj puni potencijal.
Ono što je započelo kao isključivo gospodarska unija razvilo se u organizaciju koja obuhvaća brojna područja politika, od klimatskih pitanja, zaštite okoliša i zdravstva do vanjskih poslova i sigurnosti te pravosuđa i migracija. To se odrazilo u promjeni imena iz Europske ekonomske zajednice (EEZ) u Europsku uniju (EU) 1993. godine.
EU financira širok raspon projekata i programa u područjima kao što su:
- regionalni i urbani razvoj
- zapošljavanje i socijalna uključenost
- poljoprivreda i ruralni razvoj
- pomorska i ribarstvena politika
- istraživanje i inovacije
- humanitarna pomoć.
Tko se može prijaviti za financiranje
Financiranje EU fondova otvoreno je za građane, organizacije, poduzeća, lokalna i regionalna tijela te vlade. Zapravo postoji šest profila potencijalnih korisnika. Mjerila prihvatljivosti primjenjuju se za svaki program financiranja, a podrobna su mjerila navedena u sklopu pojedinog poziva za podnošenje ponuda.
1. Mala i srednja poduzeća
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu dobiti sredstva EU-a2 u obliku nepovratnih sredstava, zajmova, a katkad i jamstava. Mogu se i nadmetati za ugovore o nabavi raznih proizvoda ili usluga.
2. Neprofitne i nevladine organizacije
Neprofitna ili nevladina organizacija (NVO) može ispunjavati uvjete za dobivanje sredstava EU-a u okviru različitih programa ako se njezinim aktivnostima izravno podupiru politike EU-a1. Svaka država navodi podrobne informacije o financiranju i postupcima prijave na internetskim stranicama upravljačkih tijela. Financiranjem NVO-a također upravlja Komisija ili druga tijela EU-a.
3. Mladi
Europski fondovi imaju niz programa za financiranje mladih, uključujući Erasmus+ i Europski socijalni fond. Općenito, u tim programima mogu sudjelovati mladi (od 13. do 31. godine), udruge mladih i ostali dionici aktivni u području rada s mladima. Međutim, u pojedinačnim
pozivima na financiranje projekata navedena su posebna mjerila. U okviru inicijative za zapošljavanje mladih u nekim se regijama EU-a pomaže mladima koji su nezaposleni ili nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja. Inicijativom se dopunjuju drugi projekti koji se provode na nacionalnoj razini, uključujući one u okviru Europskoga socijalnog fonda (ESF).
4. Istraživači
Istraživanje i inovacije vrlo su važni za dugoročnu strategiju Europske unije za zapošljavanje, rast i ulaganja. Upravo su zbog toga istraživačima diljem Europe i izvan nje na raspolaganju posebni programi i drugi izvori potpore. Istraživači se mogu prijaviti za različite mogućnosti financiranja sredstvima EU-a2, prije svega u sklopu programa Obzor 2020., najvećeg EU-ova programa za istraživanje i inovacije.
5. Poljoprivrednici
Financijska sredstva poljoprivrednicima su dostupna u okviru različitih programa EU-a, ponajprije zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Izravna
plaćanja dodjeljuju se poljoprivrednicima u okviru određenih programa potpore Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP). Sredstva su dostupna i iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te nacionalnih/regionalnih, a ponekad i privatnih izvora. Svaka država članica utvrđuje uvjete za davanje potpore u pojedinačnim operativnim programima i odgovorna je za upravljanje sredstvima na vlastitome državnom području.
6. Javna tijela
Javna tijela mogu iskoristi niz mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, od ulaganja u razvoj institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti do lokalnih
infrastrukturnih projekata. U okviru kohezijske (ili regionalne) politike podupire se gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u regijama koje ispunjavaju uvjete za financiranje.
7. Ostali korisnici
Postoje mogućnosti financiranja sredstvima EU-a i za korisnike koji ne pripadaju nijednome od šest spomenutih profila. Na primjer, mogućnosti
financiranja dostupne su u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i gospodarske krize. Druge mogućnosti uključuju financijske potpore u području azila, migracija, integracije, istraživanja u području sigurnosti, granica i inicijativa u području politike borbe protiv droga.
Europski fondovi
Europski fondovi su financijski instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama.
Navedene javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja temelj su za određivanje ciljeva čije ostvarenje će se poticati financiranjem kroz EU fondove. EU fondovi su novac europskih građana koji se, sukladno određenim pravilima i procedurama, dodjeljuju raznim korisnicima za provedbu projekata koji trebaju pridonijeti postizanju spomenutih ključnih javnih politika EU.
Europske javne politike donose se za razdoblje od 7 godina te se nazivaju financijskom perspektivom. Trenutno se nalazimo u financijskoj perspektivi 2014.-2020.
Jedna od najznačajnijih javnih politika Europske unije je Kohezijska politika, za koju je u financijskom razdoblju 2014.-2020. izdvojeno 376 milijardi eura. Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje između regija Europske unije, ali i jačati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva.
Kohezijska politika Europske unije financira se iz tri glavna fonda, a na raspolaganju su u ovoj financijskoj perspektivi još dva fonda. Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznati su i pod nazivom strukturni fondovi, a svih pet fondova ima zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi).